NEMIR VLADAR TIŠINE

 
 
Gubim tlo pod nogama
Dostojanstvo je zapelo u glibu
Rebatinke šupalj džep i snovi
Surovi su i teški okovi 
 
Ljudi se vesele zastave vijore
Na kavu prijatelji me zovu
Suze gutam tugu krijem
Grč je vladar moje nutrine
 
Nekad sam nestrpljivo čekao
 Izlazak s prijateljima
Sad želim na miru da me ostave
Da me svi zaborave
 
Krijem se od svih
Ali od sebe ne mogu
Na počinak je teško poći
Tišina čeka pitanja postavlja
 
Jeli kraj daleko
Koliko noći još moram proći
Jesam li osuđen na život
U gorčini boli i samoći
 
U meni krik koji ubija 
Ne čujem i ne vidim nikoga
Sam sebe mrzim
Želim da nestanem
 
Kada suzu osjetim
Gutam dim cigarete
Tupo zurim u asfalt
Da suzu nitko vidio nebi
 
 
Odlazim tamo gdje je najteže
Odlazim u svoju sobu
Tamo gdje je nemir
Vladar mira i tišine

Ove stihove poklanjam ratnicima koji su otišli u gorčini i tami s ovog svijeta. Kada svijeta i svjetla više vidjeli nisu.